Cijene mesa rastu, struka upozorava - Hrvatska je postala žrtva uvozne ovisnosti

Cijene mesa rastu diljem Europe. Zoran Pavić, mesar, kaže: "Junetina od početka godine do sada je rasla za nekakvih 10ak posto. Prije toga za nekakvih isto tako 10 posto do kraja godine, znači, to je nekakvih u prosjeku 15-20 posto."

Najmanji rast bilježi svinjetina s oko jedan posto, slijedi perad s oko 5 i pol posto, zatim janjetina i kozletina s oko 11 posto, dok su govedina i teletina zabilježile daleko najveći skok od 22,4 posto.

Potpredsjednik udruge Baby Beef, Zvonimir Širjan, ističe da je u Europi pad proizvodnje teladi u zadnjih 10 godina čak 18%.

Širjan kaže: "Imajući u vidu da je smanjen broj teladi mi smo unatrag 4-5 godina prisiljeni plaćati živu telad za tov između 200-300 posto više nego što smo plaćali prije pet godina. "

Sve je manje proizvođača u poljoprivredi, velike farma su sve veće, a manji proizvođači odustaju jer su prihodi sve manji po jedinici proizvoda.

"Imamo i problem s dostupnosti plavog dizela. Dosta nam se naši proizvođači žale da teško mogu doći do količina plavog dizela, sjetva je pred nama...", upozorava Širjan.

A ovakvi problemi stvaraju spiralu iz koje se teško izvući. Odnosi na Bliskom istoku imaju negativan utjecaj na cijene goriva što utječe na poljoprivredu i konačno na cijene na policama. Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović ističe da stabilizacija ovisi o geopolitičkoj situaciji.

"Jedna određena količina mesa u Europu se uvozi iz Latinske Amerike i tu je odmah cijena energije, odnosno, goriva koje je potrebno da to dođe do EU, a i sam rast inputa u poljoprivrednoj proizvodnji kako u RH tako i u zemljama u okruženju jer znamo da nismo samodostatni u stočarskoj proizvodnji, odnosno proizvodnji mesa."

Ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić tvrdi – prosječni Europljanin troši oko 100 kila različitog mesa godišnje, a mi oko 80 kilograma. Potražnja je stabilna, ali ponuda... Druga priča.

"Proizvodnja mesa i žive stoke u Europi zadnjih 20 godina se smanjuje. Tako da je pala proizvodnja goveda preko 10 posto, svinje su jedno vrijeme padale pa su počele rasti, ovce i koze najviše padaju, preko 20 posto zadnjih 20 godina, jedino se piletina drži dosta stabilno čak i ima vrijeme rasta, a to je zato što piletinu svi jedu – sve vjere i kulture, to je najzgodnije meso", kaže Jurčić.

Tržište mesa je globalno i potražnja, uz dva najveća tržišta, Kinu i SAD, stalno raste. Europa, dodaje Jurčić, je po pitanju tržišne konkurencije – zaspala:

"Ako dođe skuplje meso iz inozemstva, mi bi mogli dati kontra ponudu domaću, ali nema domaće ponude, nije samo kod mesa, nego kod svega ostalog zato kod nas inflacija hara. Kod nas Vlada ne može kontrolirati inflaciju unatoč svim teoretskim pričama, uglavnom se sve svodi na ponudi i potražnju, ako vi ne možete domaćom ponudom konkurirati većim cijenama iz inozemstva imat ćete veće cijene I onda su hrvati tu žrtva takve politike proizvodnje u Hrvatskoj", kaže Jurčić.

Kako se povećanje cijena odrazilo na kupce?

Mesar Drago Šegota kaže: "Čujte, ljudi kupuju koliko imaju, koliko imaju još je ovo i predobro, znate, penzije i plaće I sve, naročito penzije."

Predsjednica udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević savjetuje – gledajte proizvode po ograničenim cijenama. Ali i ona je skeptična – od svih redukcija, više se nemamo čeka odreći. Možda je povećanje cijena zapravo uvertira za ljetnu liniju.